Naučnici tvrde: Svijet će u 2016. pogoditi nešto što se nije desilo 100.000 godina
Naučnici tvrde da je moguće da će se ove ili naredne godine led sa vodene površine na Arktiku otopiti. Tako nešto se nije desilo u prethodih 100.000 godina.
Satelitski podaci koji posjeduje američki Nacionalni centar za snijeg i led pokazuju da je ove godine 1. juna izmjereno da led prekriva oko 11,1 milion kvadratnih kilometara Sjevernog ledenog okeana, a da je prosjek za poslednjih 30 godina bio oko 12,7 miliona kvadratnih kilometara.
„Moje predviđanje je da će led na Arktiku nestati, odnosno da će se led u septembru ove godine zadržati u jednoj oblasti i to na prostoru manjem od milion kvadratnih kilometara“, kaže profesor Peter Wadhams, sa Univerziteta Cambridge. „Čak i da led ne nestane u potpunosti, vrlo je vjerovatno da će ovo biti rekordno niska godina. Uvjeren sam da će biti manje od 3,4 miliona kvadratnih kilometara prekrivenih ledom. Mislim da postoje realne šanse da se ta cifra spusti i na miliona kvadratnih kilometara. Ako se to ne desi ove godine, do toga će doći naredne godine“, kaže Wadhams.
„Topljenje leda odnosi se na centralni dio Arktika i Sjeverni pol“, dodao je on.
Većina preostalog leda, unutar arktičkog kruga, ostaće zarobljena među bezbroj ostrva duž kanadske sjeverne obale.
Vjeruje se da je Arktik posljednji put ostao bez leda prije oko 120.000 godina. Vrtoglavo zagrijavanje polarnog regiona povezano je sa ekstremnim vremenskim prilikama kao što su „bomba ciklona“, poplave u Velikoj Britaniji, i tornada van sezone u Sjedinjenim Američkim Državama.
I led na sjevernoj obali Rusije, ove godine je smanjen, pa je more zatno toplije.
Prema jednom istraživanju koje je objavljeno u časopisu Nature, za pet godina prosječna globalna temperatura mogla bi porasti za 0,6 stepeni Celzijusa.
„To bi bio veoma, veoma ozbiljan udarac za globalno zagrijavanje“, kaže profesor Wadhmas.
Manje morskog leda znači i da je površina Zemlje tamnija, pa tako apsorbuje više sunčeve energije.“Kada se led povlači, to menja cijelu situaciju. Ljudi imaju pravo da budu zabrinuti zbog topljenja leda jer to za sobom vuče i druge posljedice“, objašnjava profesor Wadhams.
Međutim, dr Gleick kaže da ima profesor Wadham ima pravo kada upozorava na rast temperature dodajući da vijest o klimatskim promjenama, pored svih loših svjetskih vijesti, uznemirava javnost.
„Nestanak leda, čak i njegovo smanjenje na Arktiku imaće globalni efekat i na vremenske uslove, ali i na ekosistem. I što je najvažnije, promjene na Arktiku predznak su dramatičnih klimatkih promjena na globalnom niovu“, dodao je Gleick.
Izvor: novi.ba
