Nekoliko mjeseci prije srčanog udara – pojavljuju se ove stvari
Početni znaci srčane bolesti očituju se kao stezajuća bol u prsima i osjećaj nedostatka zraka nakon tjelesnog napora ili nakon što se iznervirate. Može se javiti i tjeskoba.
To stanje naziva se angina pektoris i nije životno opasno, kaže dr. sc. Marijan Kirin, Pročelnik Zavoda za hitnu i intenzivnu medicinu Klinike za unutarnje bolesti u KB-u Dubrava.
Bol povezana s anginom pectoris može se povremeno javljati mjesecima prije infarkta. Obično traje do 10-ak minuta i u mirovanju prestaje. Iako to nije hitno i opasno stanje, svakako se treba javiti liječniku, jer može biti znak suženja krvnih žila, a rano otkrivanje problema može pomoći da se prevenira infarkt.
- Najčešći uzrok suženju koronarnih arterija, zbog kojeg dolazi do infarkta, je ateroskleroza, odnosno zadebljanje koje se izbočuje u unutrašnjosti krvne žile. Važno je znati da taj proces može započeti rano, između 10. i 20. godine. Već između 20. i 30. godine jasno je izražen, ali ne ometa značajno protok krvi. Znakovi i simptomi promjena javljaju se najčešće između 40. i 50. godine, iako se mogu javiti i ranije – pojašnjava naš sugovornik.
Dvadesete godine
Organizirajte kvalitetnu prehranu – To podrazumijeva prehranu s niskim udjelom zasićenih masnoća, trans masti, šećera i natrija (soli) te niskim glikemijskim indeksom. Jedite puno voća i povrća, cjelovitih žitarica bogatih vlaknima, ribu (po mogućnosti masnu ribu, barem dva puta tjedno). Birajte nemasno bijelo meso i manje masne mliječne proizvode.
Budite fizički aktivni – Organizirajte svoje vrijeme tako da imate vremena barem za 15 minuta aerobnih vježbi na dan, uz dodatnih 30-ak minuta hodanja. Uz to, pokušajte dva puta tjedno organizirano vježbati jogu, aerobik ili izaberite neku sličnu aktivnost u kojoj se aktiviraju i jačaju mišići cijelog tijela. To može biti i ples. Djeca bi se trebala kretati kroz igru i vježbanje najmanje sat vremena dnevno.
Nemojte početi/prestanite puštiti – Najčešći čimbenik rizika za koronarnu bolest srca je pušenje cigareta (93,7 posto), a više od 50 posto bolesnika s akutnim infarktom miokarda su pušači.
Tridesete godine
Raspitajte se o naslijeđu – Provjerite je li netko u vašoj obitelji imao kardiovaskularnih problema te imate li bliskih rođaka koji su proživjeli infarkt ili umrli od posljedica infarkta. Ako je tako, započnite s redovitim sistematskim pregledima i prije, odnosno barem od 40. godine.
Četrdesete godine
Pazite na težinu – Četrdesete su razdoblje kad naš metabolizam usporava pa planirajte prehranu tako da nosite sa sobom na posao zdravi i lagani ručak te zdravi međuobrok, upišite se na tečaj plesa ili na neko redovito vježbanje kako se ne biste ulijenili i večeri provodili na kauču.
Redovito kontrolirajte šećer u krvi B – Ta bi pretraga sad trebala postati dio redovitog godišnjeg pregleda. Ako su vrijednosti šećera povišene i češće, treba dodatno prilagoditi prehranu i još više paziti na to da se krećete.
Ne šalite se oko hrkanja – Jedna od pet odraslih osoba ima blagu ili težu apneju tijekom spavanja, što je stanje koje uzrokuje prekide u disanju. Ako se ne liječi pravilno, apneja može pridonijeti visokom krvnom tlaku, srčanim bolestima i moždanom udaru.
Pedesete godine
Informirajte se o simptomima infarkta – Naučite kako prepoznati simptome infarkta i reagirati, jer vam to može spasiti život, ili možete biti u situaciji da životnom partneru spasite život.
Redovito kontrolirajte tlak i masnoće – Obavite te kontrole barem jednom godišnje, a po potrebi i češće. Ako imate povišen tlak, dobro je imati tlakomjer kod kuće kako biste mogli provjeriti tlak kad se osjećate loše.
Proučite prirodne lijekove – Informirajte se o tome koji su čajevi korisni za sniženje krvnog tlaka, masnoća i šećera u krvi te za održavanje zdravlja žila.
Nastavak na sljedećoj strnici…
Izvor: 24sata.hr
