ŠOK U SRBIJI: Amerikanci ispod Bora pronašli najbogatije nalazište zlata na svijetu!

Na lokaciji ‘Čukaru peki’ otkriveno je jedno od najvećih ležišta zlata i bakra na svijetu. Na dubini između 558. i 559. metra, otkriven sadržaj od 50,3 grama zlata po toni rude.

AMERIČKA rudarska korporacija “Friport Mekmoran” i njihovi partneri iz kanadske kompanije “Reservoar minerals” pronašli su u okolini Bora jedno od najvećih ležišta zlata i bakra na svijetu! – ekskluzivno saznaju “Novosti”.

Prema našim informacijama, Amerikanci su u rejonu “Čukaru peki”, na dubini između 558. i 559. metra, “napipali” bingo. U njemu je otkriven gotovo nevjerovatan sadržaj od 25,7 odsto bakra i 50,3 grama zlata po toni rude! Prema do sada istraženim ležištima u svijetu, najbogatiji sadržaj pronađen je u rudniku Holister u Americi, gdje se izvlači 27,20 grama zlata po toni rude.

O kako vrijednom otkriću je riječ, najbolje govori podatak da su “Friport” i Kanađani do sada u okolini Bora otkrili 65 miliona tona rude sa srednjim sadržjem bakra od 2,6 odsto i zlata od 1,5 grama po toni!

I ne samo to, najnovija istraživanja pokazuju i da je u jednoj bušotini, na dubini od 179 metara, pronađen sloj od 84 metra u kom je sadržaj bakra 10,75 odsto i zlata od 10,86 grama po toni! U drugom sloju rude, debljine 46 metara, pronađen je još bogatiji depozit od 15,85 procenata i 16,77 grama po toni zlata.

Šta su Amerikanci i Kanađani pronašli, najbolje govori podatak iz literature da se ležišta sa jedan odsto bakra, ukoliko ih prate odgovarajuće količine rude, smatraju – izuzetno profitabilnim!

Računajući bruto vrijednost bakra i zlata u novootkrivenim ležištima, po zvaničnim cijenama na Londonskoj berzi metala, proizilazi da se u okolini Bora krije bogatstvo vrijedno gotovo – 18 milijardi dolara! A ovo su tek prvi rezultati, budući da Amerikanci i Kanađani nastavljaju sa geološkim istraživanjima.

Neke nezvanične informacije, čak, kazuju i da se rezerve bakra u okolini Bora procjenjuju na milijardu tona rude, uz prateće količine zlata i drugih plemenitih metala. Ali, buduća istraživanja to tek treba da potvrde.

Kako su “Novosti” ranije objavile, Amerikanci i Kanađani su u okolini Bora izbušili više od 42 kilometra bušotina, a među njima je bilo i takvih u kojima je sadržaj bakra u rudi premašivao i – 10 procenata, na osnovu čega se, i prije dvije godine, govorilo o najbogatijem ležištu tog metala na svijetu.

Dr Dejan Koželj, direktor i glavni geolog “Friporta” u Srbiji, ranije je za naš list kazao da je ta kompanija tokom prošle godine u geološka istraživanja u okolini Bora investirala oko 15 miliona dolara, dok je ove obezbjeđeno 20 miliona:

- Potreban je značajan broj pozitivnih rezultata istražnog bušenja prije donošenja konačne odluke o početku eksploatacije. Neophodno nam je dovoljno podataka, kako bi se definisali veličina i kvalitet ležišta, poslije čega moramo pripremiti glavni rudarski projekat otkopavanja, radi dobijanja eksploatacionog prava.

Nakon toga, na red dolazi izrada studije izvodljivosti, koja bi dokazala ekonomsku opravdanost projekta, kao i analiza uticaja rudarenja na okolinu. Sljedeći korak je podnošenje zahtjeva i dobijanje svih neophodnih odobrenja za izvođenje rudarskih radova. Krajnji korak je dobijanje korporativnih odobrenja za početak ulaganja.

A o kakvom se bogatstvu radi, najbolje, bez sumnje, svjedoči podatak da je za proteklih 110 godina rudarenja u Boru dobijeno pet miliona tona bakra i blizu 160 tona zlata.

DESETAK “TRAGAČA” U TIMOČKOJ KRAJINI

OKOLINU Timočke Krajine trenutno “prekopava” desetak inostranih kompanija u potrazi za rudama bakra i zlata. Pored “Friporta”, u istraživanjima je najviše odmakla kanadska kompanija “Avala risorsis”, koja je na planini Crni vrh, između Bora i Žagubice, otkrila rezerve od oko 70 tona zlata. Za pokretanje prvog rudnika zlata u Srbiji neophodno je obezbjediti 177 miliona dolara, što je ekonomska procjena koju je uradila nezavisna kompanija AMEC, iz Perta, u Australiji.

U kompaniji “Avala risorsis”, koja se bavila geološkim istraživanjima, rekli su nam da će se ruda vaditi površinskim otkopom.

- Istraživanja su pokazala da ima više od 70 tona zlata i ukoliko se nađe investitor, godišnje će se dobijati dvije i po tone zlata u koncentratu, biće uposleno 250 radnika, a država Srbija od ubiranja rudne rente prihodovaće 38 miliona dolara – rekao je Šon Heson, direktor “Avale”.

TRAŽE BAKAR IZ SVEMIRA

DVA satelita Japanske svemirske agencije narednih pet godina detaljno će “snimati” oko 7.000 kvadratnih kilometara između Bora i Majdanpeka, s ciljem da se, poslije isteka tog roka, tačno utvrde količine otpada nastalog tokom 110 godina rudarenja na ovim prostorima. Cilj je, po okončanju istraživanja, izbor najbolje tehnologije za “izvlačenje” bakra, gvožđa i materijala za proizvodnju cementa. Ugovor, koji je realizovan posredstvom japanske agencije za međunarodnu saradnju će sa njihove strane realizovati Univerzitet Akita, Japanska svemirska agencija i kompanija “Mindeko”, jedna od najvećih rudarskih korporacija na svijetu. Po ranijim procjenama, na prostoru između Bora i Majdanpeka akumulirano je više od milijardu tona rudarskog otpada.

Preliminarni podaci kazuju da bi iz tih sirovina, najmodernijim tehnologijama, moglo da se, po cijenama nekoliko puta nižim od onih za standardne postupke dobijanja crvenog metala, dobije oko – 100.000 tona bakra, čija je bruto vrijednost, po sadašnjim cijenama na berzi, oko – 700 miliona dolara!

ULAGANjE – 10 MILIJARDI DOLARA?

PROCJENE koliko bi koštalo otvaranje rudnika su, u ovom trenutku, nezahvalne i nepouzdane. Međutim, imajući u vidu da će se, ako se donese odluka o ulasku u taj projekat, ruda najvjerovatnije eksploatisati podzemnim putem, vrijednost ulaganja mogla bi prevazići od pet do nevjerovatnih 10 milijardi dolara!

ZAPANjUJUĆI REZULTATI

REZULTATI prirodnih mineralnih resursa u Boru – izuzetno su otkriće, koje može u potpunosti da promjeni teško stanje u kompletnoj rudarskoj industriji u Srbiji, smatraju energetski stručnjaci. – Ukoliko su istraživači stvarno otkrili 25,7 odsto bakra i 50,3 grama zlata u toni bakra, ovi rezultati su zapanjujući i daju izrazito pozitivan impuls za dalja iskopavanja – objašnjava Ljubinko Savić, stručni savetnik Udruženja za energetiku Srbije. – Pretpostavljam da su ovako visoke vrijednosti pronađene samo u jednoj bušotini. Sada su na redu dalja ispitivanja, koja treba da nam kažu koliki je tačno sadržaj plemenitih metala u cijelom ležištu.

Najbitnije je utvrditi granice rasprostranjenosti ležišta, kako bismo znali koliko se, u dubinu i širinu, proteže pronađena žila. Ukoliko se radi samo o jednom metru, i tada su rezultati odlični, ali nisu presudni.

Izvor: novosti.rs