Ako je ikada postojao ISTINSKI ZAO ČOVJEK, bio je to ON! Govorio je da MRZI LJUDSKI ROD, a njegove POSLJEDNJE RIJEČI sledile su svijet

Čak i u mračnom svetu serijskih ubica i silovatelja neka imena izazivaju naročitu jezu i mučninu. Jedno od tih imena je Karl Panzram, a priča o njemu saga je o ubistvima, zločinima i mučenjima od kojih većini ljudi pripadne muka.

Karl Panzram – istetovirani, 1,80 metara visok muškarac, sa hladnim, sivim očima, 1920. godine našao se na brodu koji je plovio ka Angoli, da bi radio kao pomorski trgovac. Po dolasku u mjesto Lobito Baj, angažovao je nekoliko lokalnih vodiča za navodnu ekspediciju lova na krokodile.

Ali, Panzram je zapravo imao nešto drugo na pameti. Na pola puta, redom je pucao u svakog člana, a potom je njihovim leševima nahranio krokodile koji su vrebali u obližnjoj rijeci.

To je samo jedan u nizu monstruoznih zločina ovog čovjeka, jednog od najpoznatjijih serijskih ubica u istoriji.

- Za života ubio sam 21 čovjeka, počinio sam na hiljade provala, pljački, palio sam i rušio objekte, silovao preko 1000 mladih dječaka i djevojčica. Nije mi nimalo žao zbog stvari koje sam uradio. Mrzim čitav ljudski rod, uključujući i sebe – napisao je Panzram u svojoj autobiografiji koju je napisao dok je bio iza rešetaka.

Stručnjaci koji su istraživali njegov profil i ličnost, istakli su da korijen njegovog zla i sadizma potiče još iz najranijeg djetinjstva. Panzram je rođen u velikoj, siromašnoj porodici u Minesoti, a otac ih je napustio kada je imao osam godina. Još tada je krao i pljačkao komšijske kuće.

Ubrzo je poslat u lokalnu školu, koja je postala ozloglašena po “Kući za slikare”, mjestu gdje su se neposlušni učenici kažnjavali batinama, a bilo je priča i o silovanju. Takav naziv imala je jer bi djeca u nju ulazila neozlijeđenog tijela, a izlazila bi “išarana” modricama i ogrebotinama. Na kraju, Karl je spalio ovo mjesto.

Sledeće godine proveo je zavšavajući srednju školu, a potom je spavao na teretnim vozovima, usput se baveći provalama i pljačkama. Tokom jedne vožnje u vagonu ga je silovala grupa beskućnika, a on je istakao da ga je to načinilo “tužnijim i bolesnijim dječakom, ali mudirjim nego ikad”.

Tada počinje njegov “krvavi” put – tokom 1915. godine Panzram je putovao kroz Sjedinjene Američke Države, spaljivajući i uništavajući kuće, lokale i zgrade, a usput je i silovao bezbroj mladih dječaka i djevojčica. Kasnije je rekao da je silovao ne zato što je imao potrebu za tim, već jer je želio da ponizi svoju žrtvu i pokaže joj da je dominantan.

Panzram je više puta završavao iza rešetaka, ali ne zbog svojih brutalnih zločina, koji su ostajali nepovezani sa njim, već zbog provala, nasilništva i lopovluka. U zatvoru su čuvari bili brutalni prema njemu – držali su ga u samici danima, hranili ga bubašvabama, tukli nemilosredno, što je u njemu pojačavalo i hranilo mržnju. Uvijek je uspijevao da pobjegne iz zatvora, a u “pauzama” između robijanja uspijevao je da počini jeziva ubistva.

Prvo masovno ubistvo počinio je 1918. godine kada je unajmio mornare da rade na njegovoj jahti (koju je kupio od ukradenog novca). Opio ih je alkoholom, a zatim je pucao u svih 10. Priznao je i da je hladnokrvno ubio i silovao dva mala dječaka, a jednog od njih tukao je ogromnim kamenom do smrti.

Takođe, optužen je i da je otrovao cijeli jedan gradić, jer je vodu zatrovao arsenikom. U zatvoru je gvozdenom šipkom polomio glavu čovjeku zaduženom za pranje veša. Osuđen je na smrt, a obješen je u septembru 1930. godine.

- Volio bih da čitav ljudski rod ima jedan vrat i da stavim moje ruke oko njega – rekao je neposredno pred smrt.

U zatvoru je sklopio neobično prijateljstvo sa stražarem Henrijem Leserom, na čiji je nagovor napisao autobiografiju, koja je objavljena tek 1970. godine.

- Bio je nevjerovatan pisac. Zapanjen sam njegovom inteligencijom i stvarima za koje je bio sposoban – rekao je Džon Borovski, koji je režirao dokumentarac o Panzramu.

Kada ga je “dželat” pitao za posljednje reči, Panzram je rekao:

- Požuri kopile, jedno. Ja bih mogao da ubijem 10 ljudi, dok se ti zaje*avaš!

Izvor: dnevno.rs