Nekada smo jeli POTPUNO DRUGAČIJE LUBENICE! Dobro pogledajte DESNI UGAO ove neobične slike (FOTO)
Dobro pogledajte desni ugao ove slike. Ako nikada prije niste vidjeli takvu lubenicu, niste jedini! Ovo djelo renesansnog umjetnika Đovanija Stančija nastalo je u 17. vijeku i na njemu je prikazana lubenica kakvu niko u modernom svijetu nikada nije vidio!
Stančijeva lubenica, koja je naslikana negdje između 1645. i 1672. godine daje nam priliku da zavirimo u prošlost, u vrijeme prije nego što je uzgajanje zauvijek promijenilo ovo povrće, piše portal Vox.com.
Džejms Nenhus, profesor hortikulture na Univerzitetu Viskonsin u Americi, koristi upravo ovu sliku kako bi studentima pokazao istoriju uzgoja usijeva.
– Zabavno je otići u muzej i vidjeti slike mrtve prirode na kojima se može lijepo uočiti kako je povrće izgledalo prije 500 godina – objašnjava profesor Nenhus i dodaje da je to uglavnom jedini način da se zaviri u prošlost jer nije moguće očuvati plodove stotinama godina.
Lubenica je došla iz Afrike, ali je nakon pripitomljavanja počela da uspjeva i u toplim baštama širom srednje i južne Evrope. Vjerovatno je postala uobičajna u evropskim baštama i na gradskim pijacama negdje oko 1600. godine.
Lubenica kao ona na Stančijevoj slici vjerovatno je imala odličan ukus – profesor Nenhus misli da je sadržala veliki procenat šećera jer je uvijek konzumirana svježa i povremeno je fermentisana u vino.
Ali je izgledala potpuno drugačije od lubenica koje mi danas kupujemo!
Razlog leži u činjenici da smo vremenom počeli da namjerno uzgajamo lubenice koje imaju svijetlu, crvenu boju.
Unutrašnjost ovog povrća je zapravo placenta koja sadrži semenke biljke. Prije pripitomljavanja, ona je sadržala samo male količine pigmenta likopena koji daje crvenu boju. Tokom stotina godina uzgoja, male, divlje lubenice su modifikovane u velike, crvene lubenice sa mnogo likopena koje jedemo danas.
Naravno, nije promjenjena samo boja lubenica. Takođe se eksperimentisalo sa smanjivanjem broja sjemenki i debljinom kore, a danas su u planu projekti koji će ih i potpuno ukloniti. Profesor Nenhus to naziva “logičnim sljedećim korakom uzgoja”.
Ipak, buduće generacije će bar imati fotografije da vide kako su lubenice nekada izgledale.
Izvor: dnevno.rs
