NAPRAVIO GA KLINAC: Plemenito čudovište dugo 2 kilometra uskoro u oceanima
Za godinu dana, najveća plutajuća struktura u ljudskoj povijesti bit će porinuta u ocean. No ovoga puta nije u pitanju nikakva Abramovićeva jahta, niti neki novi kineski ili katarski umjetni otok.
Riječ je o projektu “čištač oceana”. Dug gotovo dva kilometra, sistem je dizajniran kako bi skupio plastiku iz oceana. Tijekom dvije godine, trebao bi popraviti ono što radimo desetljećima.
Stacionarna barijera iskorištava struje u oceanu kako bi na jednom mjestu skupila smeće koje pluta.
“Čemu ploviti kroz ocean, ako ocean može ploviti kroz nju? Sva voda, i što je još važnije sva morska flora i fauna, protiče ispod barijere što sprečava da se išta ulovi, a plastične boce se nakupljaju ispred brane. Barijere su usiderene i koristeći struje može pročistiti milijune četvornih kilometara a da se pritom ne pomakne ni centimetar”, piše u priopćenju projekta.
Prva lokacija na koju će ju postaviti je blizu Tsushime, otoka između Koreje i Japana gdje će dvije godine skupljati smeće koje će se potom spaljivati i tako koristiti kao gorivo za elektrane.
No to je tek početak. Svake godine u oceanima završi 8 milijuna tona plastike. Procjenjuje se kako trenutno na svijetu pluta 5,25 bilijuna tona. I ne, nismo se zabunili u prijevodu – ne milijarda, nego bilijun.
Ta plastika na godinu pobije više od milijun morskih ptica i 100.00 morskih sisavaca. Nebrojeno više je deformirano ili ozlijeđeno.
Za one kojima nije dovoljno, valja napomenuti da je zagađenje i strahovito skupo. Samo SAD troši 13 milijardi dolara na čišćenje obale. Ipak, zbog struja najviše smeća završi na otvorenom moru. Danas, plastični otpad ima i toponim – Velika pacifička nakupina smeća. A ona nije jedina.
Uklanjanje plastike iz oceana je skupo i teško provedivio. “Čišćenje samo jedne nakupine smeća brodovima i mrežama trajalo bi oko 79.000 godina i stajalo deseteke milijardi dolara. Osim toga, to bi ozbiljno naštetilo morskom životum i otpustilo nezamislive količine ugljičnog dioksida” objašnjava se u projektu.
Procjenjuje se kako će Čistač ukoniti pola Velike pacifičke nakupne smeća za 10 godina, koštati 33 puta manje a čistiti 7,900 puta brže.
A čija je to uistinu genijalna ideja?
Kada ćete idući puta izgovoriti “ovi današnji mladi” sjetite se ovoga – Čistač oceana osmislio je Nizozemac Boyan Slat dok je 2011. ronio kod grčke obale i vidio mnoštvo plastike. Imao je tek 16. Sa 17 je predstavio ideju na TED-u, a s 18 je već vodio tim inženjera i znanstvenika. Do 2014. razradili su ideju do detalja i skupili 2,2 milijuna dolara.
Izvor: net.hr
