5 načina da poboljšate pamćenje

Ljudski mozak je poput biblioteke koja sadrži sjećanja umjesto knjiga. Bibliotekar je Hipokampus, dio mozga koji ima najveću odgovornost pri sortiranju novih izdanja kratkoročnog i pohranjivanju kolekcije dugoročnog pamćenja. Različite vrste memorija se pohranjuju u različite dijelove mozga.

Mozak mora biti u stanju da pronađe informacije u djeliću sekunde, bilo da je to telefonski broj ili neka prašnjava memorija koja je čekala u podrumu biblioteke godinama. Ali to nije uvijek moguće.

Bilo da ste student koji zaboravlja odgovore na testu ili starac koji je zaboravi otići na liječnički pregled, postoji nekoliko stvari koje svi mogu učiniti da pomognu starom bibliotekaru u mozgu da bolje optimizira, pohrannjuje i pronalazi knjige u našim privatnim bibliotekama sjećanja.

5. Pokušajte se riješiti depresije, po svaku cijenu

Prva stvar na listi je: Pokušajte se riješiti stresa i depresije, po svaku cijenu!

Sve što izaziva veliki stres u životu, uključujući i tjeskobe ili ljutnje, na kraju će izjesti dijelove mozga koji su odgovorni za pamćenje. Najgori oblik stresa je upravo depresija.

Depresija je često pogrešno protumačena kao memorijski problem jer je jedan od glavnih simptoma nesposobnost koncentracije. Ako se ne možete koncentrirati u školi ili na poslu, a pri tom se osjećate kao da stalno zaboravljate stvari – problem je što niste bili dovoljno skoncentrisani u trenutku kada ste ih pamtili.

Depresija uzrokuje povećanje nivoa kortizola u krvotoku, što podiže količinu kortizola u mozgu. Moguće je čak i vidjeti koji dio mozga kortizol najviše pogađa, a to je upravo hipokampus – dio mozga koji igra veliku ulogu u pamćenju. Jedno istraživanje je pokazalo da su depresivni ljudi, čak i ako su bili depresivni samo jednu godinu, pretrpili 12-15 posto gubitka u hipokampusu. Budući da je hipokampus centar za kratkoročno pamćenje, duža depresija uništava sposobnost mozga za da zapamti nešto novo.

No, sretne uspomene neće biti zauvijek izgubljene za nekoga ko se bori sa depresijom. Novi lijekovi pokazuju veliki napredak u procesu regeneracije stanica u hipokampusu.

4. Krećite se

Ukoliko ste nekada napravili pauzu na poslu ili od učenja, i jednostavno otišli na kretku šetnju sigurno vam je poznato koliko pozitivan učinak to može imati. Tjelesne vježbe ne utiču samo na tijelo – već i na mozak.

Gojaznost je faktor rizika za mnoge bolesti i stanja koja na kraju ostave pustoš na mozgu, uključujući i Alzheimerovu bolest. Krvne žile sve teže i teže obavljaju svoj zadatak što eventualno vodi do srčanog i moždanog udara.

Mozak ovisi o energiji koju prima iz kisika i hranjivih tvari iz krvi, a kada te hranjive tvari ne dolaze, sposobnost mozga da radi postaje ozbiljno ugrožena. Dakle, da bi omogućili krvi da se slobodno kreće do mozga, ustanite iz svoje fotelje (nakon što ste završili čitanje ovog članka, naravno) i malo se protegnite ili prošetajte (makar po sobi ili kancelariji). Uzet će vam par minuta vremena, a mozak će vam biti jako zahvalan.

3. Vizualizacija i asocijacija

Stara poslovica kaže: Jedna slika vrijedi hiljadu riječi, dakle pretvaranje gomile riječi u slike vam uveliko može pomoći pri pamćenju.

Evo jedan primjer: kada spustite ključeve na kuhinjski stol, zamislite ih kako jedu svu hranu na stolu. Kasnije, kada se budete pitali gdje su ključevi, vaš mozak će automatski pronaći tu neobičnu sliku u svojoj bazi – i vi ćete se odmah sjetit gdje su ključevi.

Posebno dobra tehnika za studente je da asociraju odgovore na testu sa predmetima koji će se naći blizu njih u trenutku ispita. Na primjer: Odgovor na prvo pitanje je asociran sa olovkom, odgovor na drugo pitanje sa kalkulatorom… I čim pogledate u predmet, npr olovku – vaš mozak će lako izlistati sve informacije koje ste povezali s njom. Čak i još sigurnija metoda pamćenja je zamišljanje cijele priče koja povezuje sve vaše predmete.

Naravno, ovo vam sve može zvučati bizarno i kao nešto što samo luđaci rade, ali ne možete poreći da također zvuči i zabavno. A pored toga, to je provjerena tehnika poznata već godinama. Vrhunski pokeraši je koriste kako bi zapamtili sve karte u deku. Izvadite samo jednu kartu iz špila, i pokažite ostatak vrhunskom pokerašu ili iluzionisti – i oni će vam odmah reći koja karta nedostaje. Svi koriste tehniku vizualizacije i asocijacije.

2. Metoda komadanja

Možda lako zapamtite listu namirnica koje morate kupiti, ali redovno zaboravljate svoj PIN ili broj telefona. U ovoj situaciji, metoda komadanja bi mogla biti idealna za vas. Svoj broj možete zapamtit mnogo, mnogo lakše ako ga memorišete kao tri dvocifrena broja, umjesto dva trocifrena.

Komadanje rastavlja veliku količinu informacija u više manjih komadića tako da ih je lakše zapamtiti.

Za primjer uzeti ćemo šestocifren broj telefona, iako je ova tehnika korisna za pamćenje mnogo kopleksnijih informacija. Ukoliko je vaš broj 123-456 prvo ga raskomadajte. Dobili ste 12 34 56. Dalje, u pomoć pristiže gore navedena metoda vizualizacije i asocijacije. Zabavite se, kreirajte svoju priču, a za svrhu ovog članka… stvorit ćemo neku… Dvanaest patuljaka, koji su živili u šumskoj ulici, ulaz broj trideset i četiri, svaki dan su morali preći pedeset i šest kilometara puta do rudnika slatkiša u kojem su radili…

Zapamtite: metoda komadanja nije ograničena samo na brojeve, prepustite se mašti i podjelite velike komade informacija na manje komadiće, uz igru pričanja priče, rezultati mogu biti fascinantni.

1. Koristite se vašim okruženjem

Ključ ove, izuzetno efektivne, metode je asocijacija objekata koji se u trenutku nalaze oko vas sa informacijama koje želite zapamtiti. Na primjer, ako je potrebno zapamtiti liječnički savjet, ručni sat okrenite naopako u trenutku kada vam on to govori. Vaš mozak će zapamtiti ovu radnju koja će služiti kao okidač kada sljedeći put pogledate na sat.

Ako se u pola noći probudite i želite da zapamtite san koji ste upravo imali, spustite neki predmet sa noćnog stolića na pod, npr knjigu. Ujutro kada se probudite i vidite knjigu na podu, san će se automatski pojaviti u vašem mozgu.

Ako se trebate sjetiti da podignete odjelo iz hemijske čistionice, okačite praznu vješalicu na vidno mjesto. Nije bitno čega treba da se sjetite, bitno je samo da asocirate radnju ili predmet u trenutku kada prvi put primate informaciju.

Još jedan primjer za studente: Ako želite zapamtiti odgovor za test, u momentu kada ga budete pamtili, stisnite šaku. Na ispitu, pred profesorom, stisnite opet šaku (neprimjetno, da ne pomisli da ga želite napasti) i sjećanje će se vratiti, a vi ćete (nadamo se) položiti ispit.

Izvor: pixelizam.com