IMATE LI I VI KOJU: 5 navika glupih ljudi koje pametni ljudi nemaju

Postoje razni ljudi s jako različitom količinom inteligencije. Gotovo svatko smatra sebe inteligentnom osobom, ali nije uvijek lako dobiti dobru procjenu vlastite inteligencije, posebno kada nam naše vlastite misli uvijek zvuče jako pametno.

A inteligencija je vrlo važna, između ostalog i u profesionalnom kontekstu, gdje brz um može puno značiti. No manje pametni ljudi često imaju navike koje odaju njihovu glupost, te koje često mogu biti katastrofalne, piše Independent.

Ovo je pet najosnovnijih razlika između pametnih i glupih ljudi

1. Glupi ljudi krive druge za vlastite pogreške

Jako se lako primjeti, neprofesionalno je i nešto što pametna osoba ne bi nikada napravila. Ako konstantno pokušavate prebaciti krivnju za vlastite pogreške na druge ljude, samo pokazujete svakome da baš i niste najbistriji.

Glupi ljudi ne vole preuzimati odgovornost za svoje pogreške. Radije se valjaju u samosažaljevanju i traže koga će okriviti.

“Nikada nije dobra ideja nabacivati se krivnjom okolo. Budite odgovorni. Ako ste imali bilo kakvu ulogu, bez obzira koliko malu, priznajte to”, kaže Travis Bradberry, autor bestselera ‘Emocionalna inteligencija 2.0’

“Onoga trenutka kada počnete upirati prstom u druge ljudi vas počnu promatrati kao nekog tome nedostaje odgovornosti za vlastita djela.”

2. Glupi ljudi uvijek moraju biti u pravu

U konfliktnoj situaciji pametni ljudi lakše mogu vidjeti problem i s druge strane i razumjeti njihove argumente. Isto tako mogu integrirati te argumente u svoje vlastito razmišljanje i sukladno tome prilagoditi svoje mišljenje.

Siguran znak inteligencije sposobnost je sagledavanja i razumijevanja stvari s drugog kuta, a inteligentni su ljudi otvoreniji prema novim informacijama i mijenjanju parametara

Glupi će ljudi s druge strane nastaviti svađati i neće htjeti odstupiti od svog prvotnog mišljenja, bez obzira koliko dobro argumentirani bili razlozi druge strane. To isto tako znači da neće primjetiti ako je druga strana kompetentnija i inteligentnija.

To precjenjivanje vlastitih sposobnosti zove se Dunning-Krugerov efekt. Radi se o spoznajnoj predrasudi uslijed koje ljudi precjenjuju vlastite sposobnosti dok istovremenu potcijenjuju sposobnost drugih ljudi.

Naziv je nastao 1999. u objavljenim radovima Davida Dunninga i Justina Krugera. Psiholozi su primjetili u svojim ranijim radovima kako u djelatnostima kao što su razumijevanje pročitanog, igranje šaha ili vožnja automobila, neznanje stvara veću samouvjerenost nego znanje.

“Ako ste nesposobni, ne možete znati da niste sposobni… Vještine potrebne da bi se došlo do pravog odgovora upravo su one potebne da shvatite koji je pravi odgovor.”

To jasno ne znači kako pametni ljudi uvijek misle kako su drugi ljudi u pravu. Ali pažljivije slušaju druge i uvijek razmotre sve argumente prije nego što donesu odluku.

3. Glupi ljudi reagiraju na sukobe bijesom i agresijom

Očito, čak se i najpametniji mogu s vremena na vrijeme ozbiljno naljutiti. Ali za manje inteligentne ljute to je standardna reakcija kada god stvari nisu njima po volji. Kada osjećaju da ne kontroliraju situaciju onoliko koliko bi htjeli, skloni su koristiti bijes i agresivno ponašanje kako bi si osigurali položaj.

Znanstvenici Sveučilišta u Michiganu proveli su istraživanje nad 600 sudionika s njihovim roditeljima i djecom, u trajanju od 22 godine. Otkrili su primjetnu korelaciju između agresivnog ponašanja i nižeg IQ-a.

“Naša je hipoteza kako niža inteligencija čini učenje agresivnog odgovora vjerojatnijima u mlađoj dobi, a to agresivno ponašanje zatim opet otežava kasniji intelektualni razvoj.”

4. Glupi ljudi ignoriraju potrebe i osjećaje drugih

Inteligentni ljudi su općenito dosta dobri u prepoznavanju emocija drugih. Zbog toga lakše razumiju mišljenje druge osobe.

Russel James sa teksaškog Tehnološkog sveučilišta proveo je studiju s tisućama Amerikanaca i otkrio kako su ljudi s višim IQ-om skloniji dati bez da očekuju nešto zauzvrat. Inteligentnija osoba bolje procjenjuje potrebe drugih te je sklonija pomoći im.

“Ljudi s višim kognitivnim sposobnostima bolji su u razumijevanju i ispunjavanju potreba drugih.”

Manje pametne osobe teže mogu zamisliti da drugi misle drugačije od njih te se zato češće svađaju. Isto tako stran im je koncept pomaganja nekome bez da se očekuje išta zauzvrat.

Svatko je ponekad sebičan, i to je potpuno normalno, ali važno je održavati ravnotežu između slijeđenja vlastitih ciljeva i potrebe da mislimo i na osjećaje drugih ljudi.

5. Glupi ljudi misle da su bolji od svih drugih

Inteligentni ljudi pokušavaju motivirati i pomoći drugima. To rade jer se ne boje da će biti zasjenjeni nekom drugom osobom. Imaju zdravu količinu samopouzdanja i dovoljno su pametni da pravilno procijene vlastitu sposobnost.

Glupi ljudi s druge strane skloni su olajavanju drugih kako bi oni sami djelovali bolje. Vjeruju kako su iznad svih ostalih i uvjek prebrzo donose zaključke. Predrasude nisu znak inteligencije.

Mnogi biolozi vjeruju kako je ljudska sposobnost suradnje bila instrumentalna za naš ukupan razvoj. To bi moglo značiti kako je najvažniji znak inteligencije sposobnost surađivanja s drugima.

Izvor: net.hr