Teleportacija, čitanje misli i warp pogon – sve ovo je moguće!

Nauka je iz najvećeg broja naših života izašla u trenutku posljednjeg školskog zvona. Nismo se ni u najvećem ludilu zaželjeli okrenuti i prisjetiti se biologije, fizike ili hemije. Za ovakav odnos ljudi i nauke najlakše, a i najrealnije je okriviti školski sistem koji mladim umovima umjesto da probudi znatiželju, istu ubija po kratkom postupku. Prava je šteta i gubitak što današnji prosječan čovjek nema uvid u posljednje poduhvate, uspjehe i otkrića zahvaljujući kojima će već danas život biti lakši i uzbudljiviji.

Podsjetimo da je sve, ali apsolutno sve što naš život čini dužim i bogatijim, ustvari produkt otkrića i težnje za znanjem. Znatiželja je ono što nas i razlikuje od ostatka životinjskog carstva, ono što nas je učinilo dominantnom vrstom i ono zbog čega smo u stanju prilagođavati cijelu planetu svojim potrebama.

Šta se dešava danas u svijetu nauke? Šta znamo sada, a nismo prije svega deset godina? U kojem je stadiju težnja za najluđim snovima čovječanstva? Odgovori na ova pitanja će vas vjerovatno iznenaditi – današnji svijet znanja i njegov granični dio više podsjeća na scenarij nekog naučno-fantastičnog filma. Spremite se za polijetanje, zaboravite knjige fizike i hemije iz osnovne škole i uđite u stvarni svijet magične stvarnosti.

Teleportacija

Svi vjerovatno poznajete pojam “teleportacija”, a kada se dosjetite da je u pitanju transport materije bez potrebe prevaljivanja razdaljine, u glavi su vam Zvjezdane staze. Sjedite li? Teleportacija je itekako stvarna – prošle godine je izvedena u Kineskom univerzitetu nauke i tehnologije u Hefeiu i to na razdaljini od čak 100 kilometara. Da informacija bude bizarnija, nije riječ o prvom putu – teleportacija najsitnijih čestica materije se vrši već godinama u najsavremenijim laboratorijama svijeta, a ova posljednja izvršena je mu maju prošle godine. Ako vas zanima kako je pobogu to moguće, savjetujemo vam da počnete učiti.

Nažalost, teleportacija većih “komada” materije ili čak živih bića daleko je od skorog uspjeha, ali najduža putovanja počinju malim koracima.

Upravljanje mislima

A kad smo kod živih bića ili konkretnije – nas, imamo pravu poslasticu za geekove. San o doslovnom povezivanju ljudskog uma sa neživim svijetom tehnologije po prvi put ima dobre šanse da postane stvarnost.

Šalimo se, ne “da postane”, ovakve uređaje već sada možete KUPITI!

Tehnologija nosi ime “brain-computer interface” ili skraćeno BCI, a privatne kompanije gaze malenim koracima unaprijed. Spomenut ćemo uređaj EPOC koji košta oko 300 dolara, bežični je “naglavni” sistem kompanije Emotiv. On pomoću svojih naprednih algoritama koji omogućuju detekciju i tumačenje svjesnih i nesvjesnih misli, emocionalnih stanja, izraza lica te korištenje mentalnih komandi u svrhu kontrole aplikacija i igara.

Firma Kompanija NeuroSky nudi tri bežična modela sličnih uređaja: MindSet možete kupiti za nekih 200 dolara, MindWave za oko 80, a MindWave Mobile za oko 100 američkih dolara.

Iako su ovi uređaji tek zagrebali potencijal umno-računarskog povezivanja (a što se vidi i iz priloženih cijena), opet ćemo spomenuti da se velike stvari ne dešavaju preko noći, ali da je fascinantno da je danas dostupna tehnologija o kojoj smo prije 10-15 godina samo maštali.

Putovanje brže od svjetlosti

A kako smo maloprije spomenuli Zvjezdane staze, ne možemo da ne spomenemo “warp” pogon.

Teoretski, putovanje brzinom bržom od svjetlosne je moguće bez da se naruši Einsteinov relativitet. Stvar postaje nezgodna kada se ovakvo što proba ostvariti jer je za sada naprosto nemoguće. A što? Poprilično je teško vještački iskriviti prostor, a to je nešto što je potrebno da bi se zaobišla barijera zvana brzina svjetlosti – letjelica bi, umjesto da se kreće prostorom, isti koristila kao “jedro” za prevaljivanje ogromnih razdaljina u vrlo kratkom vremenu.

Otac ove ideje je Miguel Alcubierre, a nedavno je u NASA-inom centru u Houstonu povodom konferencije “100 godina svemirskih brodova” najavljeno da će koncept biti uskoro testiran. Problem predstavlja silna energija potrebna za spomenuto zakrivljenje, ali je naučnik Harold White smatra da se ona može umanjiti dodatnim redizajnom broda.

Šta čeka CERN?

Inženjeri su započeli veliko unapređivanje velikog Hadronskog sudarača (LHC) kako bi duplirali snagu trenutno najmoćnijeg ubrzivača čestica na svijetu. Posljednje dvije godine bile su najuzbudljivije od kada se bavim fizikom čestica. Naučnici su nevjerovatno motivisani i napravili su jedno veliko otkriće (Higsov bozon), a sada žele da nastave uz pomoć novih energija koje će im uskoro biti dostupne.

Otkriće Higsovog bozona 2012. godine predstavljalo je posljednje poglavlje fizike 20. vijeka. U pitanju je bio razvoj postojeće teorije nazvane “Standardni model“. Po ovoj teoriji, većina sila u prirodi, objekti oko nas i naše postojanje, svode se na interakciju Higsa sa još 16 čestica. Ona uspješno objašnjava kako elektricitet, magnetizam i svjetlo funkcionišu.

Od postanka ove teorije naučnici su uspjeli da otkriju sve čestice koje je ona predvidjela. Fizičari se nadaju da će uz pomoć sudarača koji radi punom snagom otkriti i dokaze takozvanih supersimetričnih čestica. Ove čestice su poput čestica Standardnog modela, samo su masivnije.

Šta ne znamo?

Koja pitanja nauke još nisu riješena? Na čemu nauka tek treba da zasluži slavu?

Od čega je nastao život?

Kako je sve počelo? Šta se zapravo desilo sa sasvim običnim neorganskim molekulima koji su se spojili u primordijalnoj supi? Kako su počeli da procesiraju energiju i reprodukuju se?

Kako mislimo?

Neki neuroni u mozgu konstantno generišu akcioni potencijal, dok drugi sve vrijeme šute, a onda najednom postanu hiperaktivni. Kako to sve mozgu uspijeva?

Kako da iskoristimo Sunce?

Najčistiji i konstantan izvor energije, Sunce, ostao je relativno slabo iskorišten iako svaki sunčani dan naučnike podsjeća na ogroman potencijal koji bi solarna energija mogla da pruži.

Kako još više produžiti život?

Da li je za dugovečnost dovoljno jesti hranu sa antioksidansima i sačuvati ćelijske strukture od slobodnih radikala? Koji geni utiču na dužinu života? I uz zdrav život i disciplinu u ishrani, ćelije organizma neumitno stare. Šta nauka čini da se pronađe eliksir života?

(Irvin Pekmez)

Izvor: source.ba