‘Usred porođaja vidjela sam da nešto nije u redu sa bebom. Cijela sala je ćutala a ja sam TAČNO ZNALA ŠTA je u pitanju’

Amber Rohas i njen suprug Fernando iz Teksasa, kao i njihovo četvoro djece, s nestrpljenjem su očekivali rođenje petog djeteta.

Amber je redovno išla na preglede i ultrazvuk, i ljekari nisu primjetili nikakav problem. Jedino što Amber i Fernando nikako nisu željeli jeste da znaju pol djeteta. Kako već imaju dva dječaka i dvije djevojčice, smatrali su da je u redu da ovo ostane iznenađenje, mada su bili uvjereni da je u pitanju dječak.

Porođajne kontrakcije krenule su nedelju dana prije termina, oko dva izjutra. Cijela porodica sjela je u kola i krenuli su u bolnicu. Tamo su, međutim, kontrakcije počele da se proređuju par sati. I taman kada je Amber počela da brine, sve se vratilo u normalu, čak i prebrzo. Imala je porođaj u vodi i sve je od tad išlo glatko i brzo.

A u toku porođaja, Amber je, kaže, u jednom trenutku tačno znala da njena beba boluje od Daunovog sindroma.

- Samo mi je prošla ta misao kroz glavu, a ja sam nastavila da guram bebu napolje. I već sljedećeg trenutka bila mi je u rukama. Kada sam je izvadila iz vode, tačno sam na licu mogla da joj vidim to. Pomislila sam “O, bože, naše dijete ima Daunov sindrom – prisjeća se Amber.

Iznenađenje je bilo i što je u pitanju djevojčica.

- To me je strašno obradovalo jer mi je i posljednje dijete djevojčica, i sada će moći da odrastaju zajedno – kaže ova majka.

A ono što ju je dosta začudilo je, kaže, činjenica da niko od prisutnog medicinskog osoblja nije prokomentarisao činjenicu da beba ima Daunov sindrom.

- Gledala sam okolo i pitala se u sebi kada će to neko konačno reći. Tek sada znam da ima dosta roditelja koji nedeljama ne znaju da im dete ima Daunov sindrom - kaže Amber.

Konačno, jedna od babica rekla je da će beba morati na dalja ispitivanja.

- Nemojte da brinete, ali ima nekih markera za Daunov sindrom – rekla je babica, a Amber kaže da je tada duboko u sebi znala da njeno dete nesumnjivo boluje od njega. A beba je u bolnici zadržana i jer su joj otkucaji srca bili slabi.

Oko polovina beba rođenih sa Daunovim sindromom imaju neki defekt srca i često im treba operacija. I mala Ejmi je među njima, pa joj je operacija zakazana za par mjeseci.

A prije operacije, beba je zakačila i respiratorni sincicijalni virus koji je obično blag, ali ne i kada od njega boluju novorođenčad i ljudi lošeg opšteg zdravstvenog stanja. Ejmi je zbog toga u bolnici bila još 20 dana.

- To mi je bio najstrašniji prizor – moje dijete koje ne može da diše, a na sve to ima i srčanu manu – kaže Amber.

Ejmi se oporavila i došao je trenutak za operaciju. Prije nekoliko dana izašla je iz bolnice i sjajno se oporavlja, a porodica sada sa nestrpljenjem čeka njen prvi osmjeh.

- Bebe sa Daunovim sindromom počinju da se smiju mnogo kasnije, treba im neka dva mjeseca. Za sada nismo vidjeli osmjeh, ali jedva ga čekamo – zaključuje majka.

Izvor: zena.blic.rs