Doktorku koja je potresla Srbiju snaha pitala da li da vakciniše dijete: Njen odgovor je lekcija CIJELOJ DRŽAVI!

Preko leđa ljekara i zdravstvenih radnika političari kupuju socijalni mir u Srbiji, a besplatno zdravstvo koje imamo ne znači ništa ženi koja ima na primjer karcinom dojke, izjavila je dr Danica Grujičić, načelnica Odjeljenja za neuroonkologiju Kliničkog centra Srbije i redovna profesorka na Medicinskom fakultetu u Beogradu, piše blic.rs,

- Pet godina postoje novi lijekovi, i čula sam da su neki sada stavljeni na pozitivnu listu, ali na toj listi nema nijednog lijeka za karcinom dojke. Hematološki bolesnici ne mogu da dobiju nijedan od ovih novih lijekova koji su u upotrebi već pet godina – objasnila je doktorka Grujičić.

Zdravlje košta, dodaje Grujičićeva o čemu treba otvoreno govoriti, ali i o tome da zdravstvo mora da bude dostupno. Upravo zbog toga što govori bez dlake na jeziku o problemima u zdravstvu stekla je veliku popularnost na društvenim mrežama.

- Godinama je pamet u Srbiji ćutala i zato sada imamo ovakvu situaciju. Mi kao ljekari dobro smo upoznati sa time šta su političke promjene, ne samo 2000. nego i prije toga, donijele ovoj zemlji, i najgore, šta su te promjene, u psihičkom i fizičkom smislu, uradile narodu – ukazuje ona i dodaje da zato političari ne vole doktore, jer su doktori najbolji svjedoci njihove nesposobnosti.

Ne bi trebalo da kopiramo model iz SAD

Govoreći o pohvalama na račun zdravstva u Srbiji koje stižu iz inostranstva, Grujičić kaže da ne vjeruje strancima i da mi moramo da napravimo naš sistem, u skladu sa mogućnostima države, a ne da imitiramo specijalistički sistem SAD.

- Mi treba da kopiramo kubanski model organizacije zdravstvene službe, gdje imate fantastične porodične ljekare, koji su dobro obučeni i koji mogu da vam završe 80 odsto posla, koji su najbolji prijatelji porodice – objašnjava ona.

Grujičić dodaje da je zadatak ljekara da bude prosvjetitelj, ali da ljekari sa današnjom normom od 35 pacijenata na dan i svim administrativnim poslovima uz to, nemaju vremena da se bave bolesnikom i dijagnostikom bolesti.

Ukinuti domove zdravlja

- Domove zdravlja, kao prevaziđene, treba ukinuti i približiti ljekare onoj populaciji za čije zdravlje oni odgovaraju. Postojale bi grupe ljekara od po troje-četvoro ljekara opšte prakse, dva pedijatra i jednog stomatologa. Oni treba da se organizuju tako da jedan dan neko obilazi najteže pacijente po kućama, drugi radi kurativu – liječi bolesne od gripa, treći se bavi preventivom i zove pacijente na godišnje zakazane preglede – navodi ona.

Grujičić, je gostujući na RTV, napomenula da moraju da se mijenjaju i Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju, i da se propiše šta je svaki građanin obavezan da uradi od pregleda u toku jedne godine, a šta u toku tri.

- Ja ne vjerujem da će budžet još dugo moći da izdrži ovoliko broj bolesnih ljudi, jer dođu da operišu tumor na mozgu, a otkrije se da imaju šećer, da im ne radi prostata i bubrezi, da imaju opstruktivnu bolest pluća – navodi ona.

Jako smo bolestan narod

- Mi nemamo pacijenta koji ima samo jednu bolest; višestruko su bolesni… jako smo bolestan narod, a to kažem na osnovu mog iskustva od 34 godine rada – ističe dr Grujičić.

Govoreći o drugim pitanjima koja bi morala da uđu u reformu zdravstva, Grujičić napominje da su plate u zdravstvu sramno male, te da ljudi koji rade visokorizične operacije na srcu i mozgu doživljavaju da im se kolege iz inostranstva klanjaju.

- Da bi ste postali dobar neurohirurg ili kardiohirurg treba vam barem 10 godina specijalističkog staža. Zato nam ljekari odlaze u inostranstvo i ja se plašim, ako se nešto ne promijeni, da ćemo ostati bez ljudi – kaže ona.

Grujičić napominje da se mora izmijeniti način obračuna plata, da se zna ko je šta operisao, a da se intervencije kategorizuju po stepenu komplikacije, stopi mortaliteta, intenzitetu, broju…

Dr Grujičić o smrti dječaka iz Loznice

Govoreći o smrti dječaka nakon preloma ruke u Loznici, Grujičić kaže da su komplikacije sastavni dio posla ljekara, ali da zato morate da budete 24 sata uz pacijenta.

- Svim hirurzima umiru pacijenti, a nekada niste zadovoljni operacijom, a pacijent odlično. Ako postoji bila šta sumnjivo, morate da reagujete u trenutku… ako niste u stanju, jer nemate opremu i lijekove, morate da pošaljete dalje. Meni je najlakše sa mojim pacijentom, a najteže kada se situacija iskomplikuje, a vi ne znate šta je u pitanju – objašnjava ona.

Grujičić se prisjeća uslova rada 90-ih godina, kada su ljekari u Srbiji radili u nemogućim uslovima i prihvatali se svakakvih rizika.

- Sada nikada to ne bih uradila. Ljekari često prenebregnu činjenicu da nedostaje medicinska oprema, a onda kada zaškripi, vide da su napravili grešku – kaže ona.

Za smjene koje su nakon toga uslijedile po zdravstvenim ustanovama, Grujičić kaže kako pretpostavlja da je bilo razloga za to, ali da je problem što Ministarstvo zdravlja ima mali broj inspektora, od kojih mnogi nisu ljekari.

- I onda oni dođu da provjere da li je stavljen pečat i potpis, što je važno, ali nije najvažnije. Moramo da napravimo sistem kao na Zapadu, da na internetu budu podaci o svim hirurzima – koliko sam uradila operacija, koliko ih se iskomplikovalo, koliko je umrlo, pa da vidimo kako stojimo u odnosu na svjetski prosjek. Dok to ne uradimo, ne postoji kontrola – ukazuje ona i dodaje da je sistem spor jer proces liječenja putuje godinu dana između ljekara, ministarstva, fonda i raznih komisija.

Vakcine važnije i od vojne bezbijednosti

Dr Grujičić kaže da sumnja u kvalitet vakcina koje su u upotrebi u Srbiji i apeluje da se ne prodaje Institut Torlak.

Odgovarajući na pitanje da li majke da vakcinišu djecu vakcinama iz inostranstva, Grujičić kaže: “Ne znam, mene je pitala snaha, a ja sam joj rekla da vakciniše. Imati svoju vakcinu je jedna od najvećih sigurnosti, važnije i od vojne bezbijednosti. Spaštavajte Torlak, on mora da ostane naš“, zaključila je ona gostujući na RTV.

Izvor: blic.rs