Ovo je jedan od glavnih krivaca za nakupljanje sala na trbuhu
Stanite na kočnicu! Stresna razdoblja povisuju razinu kortizola u organizmu pa postajemo ‘navijeni’, gladni i u nama prevladava osjećaj unutarnjeg nemira kojeg se teško riješiti
Foto: Ilustracija
Najčešće ga se naziva “hormonom stresa”. Osim što se luči u stresnim situacijama, bilo mentalno ili fizički zahtjevnima, luči se pojačano i kao odgovor na adrenokortikotropni hormon (ACTH) iz hipofize.
- Kortizol je hormon koji se luči u kori nadbubrežne žlijezde. Moramo ga promatrati kao dio vrlo složenog procesa međusobno povezanih žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem. Spada u skupinu hormona glukokortikoida jer ima učinak na povećanje koncentracije glukoze u krvi, a sudjeluje i u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina. Igra ulogu pri stresu i upali te u različitoj mjeri djeluje na brojne organske sustave u ljudskom tijelu – dr. med. specijalistica obiteljske medicine Jasminka Nedić.
Iako je u tijelu zadužen kako bi ga pripremio na rješavanje stresnih situacija (primjerice obrana od napadača, ili glad) problem nastaje kada je kortizol kronično povišen, a naše tijelo stalno dobiva signal da je u opasnosti.
- Tada se pokreće cijeli niz obrambenih mehanizama na biokemijskoj razini što dovodi u konačnici do neželjenih posljedica visoke razine kortizola – povećanja glukoze u krvi, povišenog krvnog tlaka, poremećenog rada štitnjače, lupanja srca, poremećaja menstrualnog ciklusa kod žena, pretilosti i to osobito – visceralnog tipa (nakupljanja masnih naslaga oko struka), te snižavanja razine testosterona, smanjenja količine mišićnog tkiva, poremećaja raspoloženja, depresije – objašnjava naša sugovornica.
Dodaje da ljudi koji pate od visoke razine kortizola, mogu osjećati pojačanu glad, želju za slatkim i slanim. Osim toga, ne mogu se opustiti, i u njima prevladava osjećaj unutarnjeg nemira, a ponekad ih zahvaćaju stanja euforičnosti, anksioznosti, nesanica ili noćno buđenje te znojenje. Tu su i misli koje neprestano naviru, iracionalni strahovi te osjećaj stalne “navijenosti”.
Visoka razina kortizola potiče i pohranu goriva na mjestima gdje ga je lako moguće iskoristiti, poput masnih naslaga oko struka.
- Nakon dugotrajnog iscrpljivanja nadbubrežne žlijezde slijedi i faza smanjene razine kortizola u tijelu, kao i obrnut raspored njegova lučenja: više razine kortizola tijekom noći i preniske razine kortizola ujutro. U kasnijim fazama dugotrajne izloženosti stresu razina kortizola može oscilirati od visokih do niskih, ponekad i u rasponu od nekoliko sati u istom danu. Naime, niska razina kortizola posljedica je dugoročne povišene razine kortizola i zadnja je faza rada preopterećenog sustava za regulaciju stresa. Organizam se pretjerano iscrpljuje. Tad nastupaju problemi s elektrolitima, fibromialgija, sindrom kroničnog umora, gubitak koštane mase i moguće frakture te sindrom izgaranja ili tzv. burn-out sindrom – govori dr. Nedić.
Liječenje se provodi ovisno o ciljnom organskom sustavu koji je pogođen disbalansom razine kortizola to jest nastaloj bolesti, kao što su dijabetes, hipertenzija, kardiovaskularne bolesti, hipertireoza, depresija, dok je duljina liječenja ovisna o nastaloj bolesti.
Pet problema koje uzrokuju povišene razine kortizola
VIŠAK KILOGRAMA
Za vrijeme razdoblja stresa, kortizol pokušava stvoriti i pohraniti što više energije kako bi je tijelo moglo trošiti poslije. Tijelu govori da uzima više ugljikohidrata i masnoća signalizirajući masnim stanicama da zadržavaju što više masnoće.
KRONIČAN MANJAK SNA
I nakon cjelonoćnog sna budimo se s višim razinama kortizola. Već i kratkotrajna neispavanost vodi ka razdražljivosti, a u kombinaciji s kortizolom otvara apetit, što opet vodi ka povećanju težine.
PROBLEMI SA ŽELUCEM
Visoke razine hormona stresa uzrokuju i probavne probleme, a sluznica u crijevima postaje osjetljivija te sklona upalama. To je razlog za nastanak čira u vrijeme stresnih razdoblja.
VISOK TLAK I SRČANE BOLESTI
Kortizol stišće krvne žile i povisuje krvni tlak te povećava dostavu oksigenizirane krvi. Ovo je odličan mehanizam u situacijama “bori se ili bježi”, ali na dulje staze ima štetan učinak koji može voditi i do srčanog udara.
UTJEČE I NA PLODNOST
Nadbubrežna žlijezda ne može proizvesti kortizol bez hormona progesterona, stoga ga “krade” koliko god joj zatreba, pritom narušavajući hormonalnu ravnotežu u organizmu.
Izvor: 24sata.hr
